Globalno zagrijavanje
Globalno zatopljenje i širenje pustinja
‘Kada Sunce zagrijava planet jedan dio topline se zadržava iznad zemljine površine pomoću plinova koji čine zemljinu atmosferu. Bez te topline naša planeta bila bi hladno i pusto mjesto. Ali ako topline bude previše, sve će pošašaviti. To se zove globalno zagrijavanje a dešava se zato jer neki plinovi koje (posredno) proizvodi čovjek otplutaju u atmosferu i tamo ulove još više topline, iznad zemljine površine.
‘Jedan od takvih plinova je ugljični dioksid (CO2) a jedan od načina njegovog nastajanja je spaljivanje šuma. Rezanje i paljenje kišnih šuma u Južnoj Americi stvara toliko velike vatre da ih je teško uopće zamisliti. Kada su astronauti prvi puta došli u svemir i pogledali dolje na Zemlju od svih umjetnih struktura golim okom mogli su vidjeti jedino Kineski zid. Ali 1980. godine ugledali su i jedan drugi ljudski proizvod – gomilu oblaka od dima koji su se dizali iz amazonske džungle.
‘Dok gore kišne šume kako bi se stvorio prostor za stočarske farme, sav CO2 koji se nakupljao u drveću više od 100 godina oslobađa se te pluta uvis gdje se priključuje globalnom zagrijavanju. Prema podacima vlada širom svijeta, samo ovaj proces izaziva 1/5 sveukupnog globalnog zagrijavanja planeta.
‘Jednom kada su šume iskrčene a stoka počne pasti, problem postaje još veći. Zbog svog probavnog sustava krave užasno puno prde i podriguju. Kad to rade oslobađa se plin metan koji je 25 puta efektniji od ugljičnog dioksida u vezanju topline.’ Čak i gnojiva koja se raspršuju po zemlji povećavaju globalno zagrijavanje jer proizvode dušične okside, a to su plinovi koji 270 puta efektnije vežu toplinu od CO2.
‘Nitko stvarno ne zna kakav bi mogao biti rezultat takvog zagrijavanja. Ono što znamo je da temperatura na Zemlji polako raste, tako da se polarne sante leda počinju topiti. Na Antarktiku su temperature u zadnjih 50 godina u prosjeku porasle za 2,5oC i nestalo je 8.000 km2 podvodnih ledenih grebena. 1995. godine je u samo 50 dana nestalo 1.300 km2 leda.
‘Kako se led topi a svjetski oceani postaju topliji, oceani se šire, i diže im se razina. Postoje mnoga predviđanja o tome koliko će se podići nivo mora – od jednog metra do pet metara, no većina znanstvenika vjeruje da je porast nivoa neizbježan. To znači da će mnogi otoci (kao što su npr. Sejšeli ili Maldivi) nestati, a velika područja niske nadmorske visine, pa čak i cijeli gradovi (kao što je npr. Bangkok) biti poplavljeni ili potopljeni. Čak će i veliki dijelovi Egipta i Bangladeša nestati ispod vode.’
‘Možda je najveće od svih pitanja što će se desiti s vrhom i dnom svijeta? Postoje ogromna područja smrznutog tla oko sjevernog i južnog pola koja se zovu tundre, a one predstavljaju zabrinjavajući problem. U njihovom tlu nalazi se zaleđeno milijune tona plina metana, a kako se tundre zagrijavaju tako će se metan osloboditi. Što se više plina oslobodi, to će biti veće globalno zagrijavanje pa će i tundre postajati toplije – i tako u krug. To se zove ‘pozitivno vraćanje unazad’ i vjeruje se da je nezaustavljivo kad jednom započne. Još nitko nije predviđao kakvi će biti rezultati toga, no nevjerojatno je da će biti dobri.
‘Na žalost, to nije kraj mesa kao globalnog uništavatelja. Vjerovali ili ne, pustinja Sahara je nekada bila zelena i bujna i na njoj je rasla pšenica za Rimljane. To je sada sve nestalo i pustinja se širi, na nekim mjestima naraste za čak 320 km u samo 20 godina. Glavni razlog tome je pretjerana ispaša koza, ovaca, deva i krava. Kako se pustinja širi tako se stada pomiču, doslovce proždirući sve pred sobom.
‘I tako se ponovno stvara začarani krug.’*
Wuppertalski Institut za klimu, okoliš i energiju: ‘Utjecaj masovnog uzgoja stoke glede globalnog zagrijavanja jednak je u potpunosti utjecaju automobilskog prometa, pa kada još uzmemo u obzir rušenje šuma za pašnjake i krmu za stoku, te pretvaranja savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo naš planet sa svakog aspekta!’
* Isječci iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley
Hrana i globalno zatopljenje
Unatoč valu mrzlog zraka koji je upuhao s novom godinom, 2006. je bila najtoplija zabilježena godina u SAD. ‘Međudržavnički panel o klimatskim promjenama’ (IPCC) UN-a, znanstveni panel koji se okupio nedavno da raspravlja o globalnom zatopljavanju, izvijestio je da su klimatske promjene ‘vrlo vjerojatno’ uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući spaljivanje fosilnih goriva i sječu šuma. IPCC predviđa da bi temperature mogle porasti čak za 4°C a razina mora bi se mogla podignuti za 17 do 56 cm do kraja stoljeća.
To je opaka poruka. Očito smo uneredili naš planet – znanstvenici predviđaju poplave, otapanje polarnih pokrova, uništavajuće suše, i sve jače uragane i tropske oluje. Svijet divljine će se boriti za opstanak. Nije to nešto čime bismo se ponosili. Ali tada, upravo kada se činilo da nam je najbolja opcija skočiti s najbližeg otapajućeg ledenjaka, panel nas tješi da globalno zatopljenje može biti znatno otupljeno ako ljudi poduzmu neodložnu akciju za smanjenje stakleničkih plinova.
Prebacivanje na vegansku prehranu je jednostavan, djelotvoran način za smanjivanje emisije stakleničkih plinova.
Probavni procesi milijardi životinja uzgajanih da postanu sendviči i naresci svake godine, kao i 50.000 kilograma izmeta kojeg proizvedu svake sekunde, oslobađaju enormne količine metana, moćnog stakleničkog plina.
Izvješće iz studenog 2006. koje je oblavila UN-ova ‘Organizacija za hranu i poljoprivredu’ (FAO) objavilo je da uzgoj stoke generira veću emisiju stakleničkih plinova – 18 posto – od prijevoza. FAO također izvješćuje da je stočna industrija odgovorna za 37 posto antropogeničkog (uzrokovanog ljudskim aktivnostima) metana i 65 posto antropogeničkog dušičnog oksida, od kojih oba plina imaju veći ‘potencijal globalnog zatopljenja’ od ugljičnog dioksida. FAO također okrivljuje stočnu industriju za intenzivnu deforestaciju pa je prema ‘Institutu za svjetske resurse’ deforestacija odgovorna za otprilike 20 posto cjelokupne emisije topline.
Izvješće FAO je slijedilo studiju istraživača sa Sveučilišta u Chicagu iz travnja 2006., koji su usporedili količinu fosilnih goriva neophodnih za proizvodnju raznih namirnica, uzevši u obzir gorivo potrebno za pokretanje strojeva, osiguravanje hrane za životinje i navodnjavanje usjeva. Zaključili su da je tipični američki mesojed odgovoran za gotovo 1,5 tonu ugljičnog dioksida po osobi više od vegana (čisti vegetarijanac), jednostavno zbog razlike u izboru hrane. Izvješće Davida Pimentela i Marcie Pimentel u ‘Američkom časopisu o kliničkoj prehrani’ ukazuje da je potrebno 11 puta više fosilnog goriva za proizvodnju životinjske bjelančevine nego što je potrebno za proizvodnju biljne bjelančevine.
I koja nam je ‘nagrada’ za zagađivanje planeta i potrošnju fosilnih goriva? Masni pileći kroketi i hamburgeri. Drugim riječima, lijekovi za kolesterol, posjete liječniku i grupama za potporu u mršavljenju.
Mislim da je odgovor očigledan: imati meso za jelo ne vrijedi mijenjanja svjetske klime, ubijanja životinja – kako svinja tako i polarnih medvjeda – pa i nas samih.
Bruce Friedrich (potpredsjednik PETA-e), veljača 2007.
Vegetarijanstvom protiv globalnog zatopljenja
Borite se protiv globalnog zatopljenja postavši vegetarijanac
Prema istraživačima sa Sveučilišta u Chicagu, prihvaćanje veganske prehrane ima veći učinak na smanjivanje globalnog zatopljenja nego prelazak na hibridni automobil Toyota Prius.
Globalno zatopljenje je nazvano ‘najvećim izazovom’ ljudske rase i najtežom svjetskom prijetnjom okolišu. Ljudska aktivnost je uzrok velikim količinama ‘stakleničkih plinova’ (plinovi koji sprjčavaju toplinu da napusti Zemljinu atmosferu) u atmosferi. Ovo tada uzrokuje da zrak oko Zemlje postane topliji, za što znanstvenici kažu da će pojačano voditi do katastrofičnih prirodnih nepogodna kao su sve češći i jači uragani, poplave i suše. Mnogi pokušavaju pomoći smanjivanju globalnog zatopljenja vozeći štedljivije automobile i trošeći manje električne energije. Najednostavnija i najučinkovitija stvar koju možete učiniti da pomognete u borbi protiv globalnog zatopljenja je da postanete vegetarijanac.
Milijarde kokoši, purana, svinja i krava koje su nagurane u tvorničkim farmama svake godine samo u SAD-u proizvedu enormne količine metana, kako u svom probavnom sustavu tako i iz izmeta koji izbacuju. Znanstvenici tvrde da je svaka molekula metana više nego 20 puta učinkovitija od ugljičnog dioksida u zarobljavanju topline u našoj atmosferi. Statistika Agencije za zaštitu okoliša pokazuje da je uzgoj životinja najveći uzročnik emisije metana u SAD. Uzgajanje životinja za hranu uzrokuje globalno zatopljenje.
Nedavno izvješće organizacije EarthSave International, zasnovan na radu vodećih svjetskih klimatologa, pokazuje da je usvajanje vegetarijanske prehrane učinkovitije u smanjivanju globalnog zatopljenja od smanjivanja emisija iz automobila ili elektrana. Ovi zaključci su potvrđeni u studiji Sveučilišta u Chicagu, koja detaljno navodi ogromne prednosti za okoliš (kao i za boljitak osobnog zdravlja) kao posljedicu usvajanja veganske prehrane.
Iako metan uzrokuje veći učinak na globalno zatopljavanje od ugljičnog dioksida, ograničavanje ugljičnog dioksida je također važno, a životinjska poljoprivreda je također glavni izvor ovog plina. Jedna kalorija životinjske bjelančevine zahtijeva više od 10 puta toliku potrošnju fosilnog goriva – oslobađajući više od 10 puta više ugljičnog dioksida – nego jedna kalorija biljne bjelančevine. Hraneći i pojeći farmske životinje ogromnim količinama hrane i vode te ih zatim ubijajući, prerađujući, prevozeći i uskladišćujući njihovo meso je krajnje energetski zahtjevno. Dodatno, ugljični dioksid se oslobađa iz životinjskog izmeta. Dok vožnja hibridne Toyote Prius mjesto uobičajenog automobila štedi ekvivalent od otprilike 1 tone ugljičnog dioksida godišnje, veganska prehrana uzrokuje stvaranje bar 1,5 tone ugljičnog dioksida manje od prosječne prehrane. Usvajanje veganske prehrane je nužno u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Najsnažniji korak koji možemo poduzeti kao pojedinci da izbjegnemo globalno zatopljenje je da prestanemo jesti meso, jaja i mliječne proizvode.
Još jedna neugodna istina
Film i knjiga Ala Gorea, Neugodna istina (An Inconvenient Truth), doživjela je brojne komentare. Njegov hvalevrijedan projekt je bitna poruka o vitalnom problemu globalnog zatopljenja. Svi moramo obratiti pozornost.
Ako to nismo već prije shvatili, sada znamo da zagrijavamo naš planet do uzbunjujuće razine s mogućim katastrofalnim posljedicama. Godina 2005. bila je najtoplija zabilježena godina. Zamislite pregrijan automobil ili raskuhan ručak. Sada to zamislite u planetarnim razmjerima.
Udruge, organizacije i institucije slažu se da je globalno zatopljenje možda najozbiljnija prijetnja našem ugroženom planetu. Izvješće Pentagona tvrdi da bi klimatska promjena u obliku globalnog zatopljenja ‘trebala biti uzdignuta sa znanstvene rasprave na zabrinutost o nacionalnoj sigurnosti SAD-a’, više čak i od terorizma.
Učinci globalnog zatopljenja nisu hipotetički: valovi već brišu preko otoka u Južnom Pacifiku, obalni gradovi i niskozemne države trpe ozbiljne poplave, ekstremni vremenski uvjeti kao što su uragani pojačavaju se, polarne ledene kape i ledenjaci se tope, polarnim medvjedima i drugim vrstama prijeti izumiranje, bolesti se lakše šire, gomilaju se podbacivanja uroda. Stojimo na rubu ponora.
Mnoge ljudske aktivnosti pridonose globalnom zatopljenju. Među najvećim pridonositeljima globalnom zatopljenju su proizvodnja električne energije, putnički promet i druga vozila, prevelika potrošnja, međunarodni transport, sječa šuma, pušenje i militarizam (vojska SAD-a, primjerice, najveći je svjetski potrošač nafte i najveći svjetski zagađivač).
Ono što mnogi ne znaju je da proizvodnja mesa također znatno povećava svjetsko zagrijavanje. Farme krava proizvode milijune tona ugljičnog dioksida i metana godišnje, dva glavna staklenička plina koji zajedno čine preko 90% stakleničkih emisija znatno pridonoseći ‘globalnom prženju’ (ono što se eufemistički naziva ‘globalno zagrijavanje’). Doista, prema Programu za okoliš UN-a, poglavlje o klimatskim promjenama, ‘Postoji snažna poveznica između ljudske prehrane i emisija metana od strane farmskih životinja’. Izvješće o stanju svijeta 2004. je još preciznije kad govori o vezi životinja uzgojenih za meso i globalnog zagrijavanja: ‘Naduta stoka koja se podriguje ispušta 16% godišnje svjetske proizvodnje metana, snažnog stakleničkog plina’. Također u izdanju ‘Svijeta fizike’ iz srpnja 2005. stoji: ‘Životinje koje jedemo ispuštaju 21% ukupnog ugljičnog dioksida koji se pripisuje ljudskim aktivnostima’. Jedenje mesa izravno pridonosi ovoj industriji neodgovornoj prema okolišu i strašnoj prijetnji globalnog zatopljenja.
Dodatno, kišne šume se sijeku ekstremnom brzinom za pašnjake i za uzgoj soje za ishranu krava. Krčenje drveća u kišnim šumama – nevjerojatno područje bio-raznolikosti s 90% svih vrsta na Zemlji – ne samo da stvara više stakleničkih plinova kroz proces uništavanja, nego također umanjuje i izvanredne korisne učinke koje to drveće osigurava. Osim što su potencijalni izvor hrane i lijekova, kišne šume se nazivaju ‘plućima Zemlje’ jer filtriraju naš zrak apsorbirajući ugljični dioksid, glavni staklenički plin, dok ispuštaju kisik koji omogućava život. Najkraće rečeno, prema ‘Centru za međunarodno istraživanje šuma’, vlasnici kravljih farma ‘pretvaraju amazonsku prašumu Brazila u mljeveno meso’.
Naravno da bismo morali oštro reducirati naše oslanjanje na fosilna goriva i usmjeriti se prema obnovljivim izvorima energije. Naravno da moramo prestati uništavati kišne šume. Naravno da moramo prestati ratovati i drastično smanjiti vojni budžet. Ali dok se hrvamo s problemima i čekamo ove i druge strukturalne promjene, moramo učiniti osobne promjene.
Geofizičari Gidon Eshel i Pamela Martin sa Sveučilišta u Chicagu zaključili su da bi prelazak sa ‘standardne američke prehrane’ na vegetarijansku ili, još bolje, na vegansku prehranu učinio više za borbu protiv globalnog zatopljenja nego prelazak s visokotrošećih automobila na učinkovite hibridne modele. Naravno, možete učiniti oboje – i više! Rečeno je da ‘što se okoliša tiče, jedenje mesa je kao vožnja jakog terenca… Vegetarijanska prehrana je kao vožnja automobila srednje veličine (ili ‘razumne limuzine’, kako kaže Eshel), a veganska ishrana je kao vožnja bicikla ili pješačenje.’ Prelazak sa skupih terenaca (SUV) i prehrane u tom stilu, na energetski učinkovitije alternative, ključ je borbe protiv biča globalnog zatopljenja.
Globalno zatopljenje već ima smrtne učinke na naš planet i moramo djelovati. Vegetarijanci mogu održati planet ugodnim na više od jednog načina! Kao što kaže Paul McCartney, ‘Tko god želi spasiti planet, sve što mora učiniti jest prestati jesti meso. To je najvažnija pojedinačna stvar koju možete učiniti.’ Andrea Gordon u svom članku ‘Ako reciklirate, zašto jedete meso?’, kori nas da ‘Postoji izravan odnos između jedenja mesa i okoliša. Vrlo jednostavno, ne možete biti zaštitar okoliša-mesojed. Žalim, narode.’
Vegetarijanstvo je doslovce pitanje života i smrti – za svakog od nas pojedinačno i za sve nas zajedno.
Jedenje životinja usporedno pridonosi mnoštvu tragedija: patnji i smrti životinja; slabom zdravlju i ranoj smrti ljudi; neodrživoj pretjeranoj potrošnji nafte, vode, zemlje, tla, žitarica, rada i drugih vitalnih resursa; uništavanju okoliša, uključujući deforestaciju, izumiranje vrsta, monokulture i globalno zatopljenje; legitimitetu sile i nasilja; nepravednoj raspodjeli kapitala, vještina, zemlje i drugih sredstava; golemoj neučinkovitosti ekonomije; strahovitom otpadu; ogromnoj neravnopravnosti u svijetu; neprekidnoj svjetskoj gladi i masovnoj neishranjenosti; prenošenju i širenju opasnih bolesti; propasti morala u takozvanim civiliziranim društvima. Vegetarijanstvo je protulijek svim tim nepotrebnim tragedijama.
Slično tome, izdavači edicije World Watch zaključili su da je ‘ljudski apetit za životinjskim mesom pokretačka sila iza praktički svake velike kategorije oštećenja okoliša koje prijete ljudskoj budućnosti – deforestacije, erozije, pomanjkanja pitke vode, zagađenja zraka i vode, klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, socijalne nepravde, destabilizacije zajednica i širenja bolesti’. Lee Hall, pravni direktor organizacije Friends of Animals, još je jezgrovitiji: ‘Iza gotovo svake velike bolesti okoliša stoji mlijeko i meso’.
Globalno zatopljenje moglo bi biti najozbiljniji globalni društveni problem koji prijeti životu na Zemlji. Trebamo se boriti protiv globalnog zatopljenja na nivou vlada i korporacija, također se trebamo boriti svakodnevno na osobnoj razini. Trebamo se boriti protiv globalnog zatopljenja našim viljuškama! Trajnim i snažnim riječima Mahatme Gandhija, ‘Moraš biti promjena koju želiš vidjeti u ovom svijetu’.
Globalno je zatopljenje, kao što Al Gore snažno pokazuje, ‘neugodna istina’. Činjenica da proizvodnja mesa značajno doprinosi globalnom zatopljenju još je jedna neugodna istina. Sada znamo.
Dr. Dan Brook
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida
| Dana u tjednu bez mesa |
CO2 u tisućama tona godišnje |
Kada bi svi Amerikanci jeli vegetarijansku hranu na … dana |
|---|---|---|
| 1 dan | 99,6 | To bi uštedjelo istu količinu ugljičnog dioksida kao kad bi maknuli s ceste 19,2 milijuna automobila sa cesta SAD-a na godinu dana. Kada bi svi Amerikanci izbacili meso samo najedan dantjedno, to bi uštedjelo 90 milijuna zrakoplovnih karata iz New Yorka do L.A.-a ili iz L.A.-a za New York. |
| 2 dana | 199,2 | Kada bi se svi Amerikanci odrekli mesa nadva danatjedno, to bi imalo isti pozitivni učinak na smanjenje stakleničkih plinova kao da se u svim kućanstvima uređaji poput hladnjaka, zamrzivača, mikrovalnih pećnica, perilica posuđa, perilica rublja, sušilica itd. zamijene uređajima koji ne koriste električnu energiju. |
| 3 dana | 298,6 | Kada bi se svi Amerikanci odrekli mesa natri danatjedno, uštedjeli bi gotovo 300 000 tona stakleničkih plinova. To bi imalo veći učinak na smanjenje globalnog zatopljenja nego da se svi automobili u SAD-u zamijene Toyotinim Priusima. |
| 4 dana | 398,4 | Kada bi svi Amerikanci jeli vegetarijansku hranučetiri danato bi značilo uštedu ugljika kao da upola smanjimo uporabu električne energije, plina, goriva, nafte i kerozina u SAD-u. |
| 5 dana | 498 | Kada bi svi građani Amerike jeli vegetarijansku hranupet danau tjednu to bi dalo za rezultat uštedu ugljika jednaku sađenju 13 milijardi stabala u vašem vrtu koja biste pustili da rastu 10 godina. To znači 43 stabla na svakog Amerikanca! |
| 6 dana | 597,6 | Kada bi svi Amerikanci jeli vegetarijansku hranušest danau tjednu, to bi bilo kao da se eliminira ukupna potrošnja električne energije svih kućanstava u Americi. |
| 7 dana | 697,2 | Kada bi svi Amerikanci jeli vegetarijansku hranusedam dana, uštedjeli bi oko 700 000 tona stakleničkih plinova. To bi bilo kao da se svi auta maknu sa ceste u Americi. |
Zagađivanje voda
U mnogim zemljama vlada nestašica vode. Ali za uzgajanje i klanje životinja ne štedi se voda. Potrebno je 200 litara vode da bi dobili 1 kilogram pšenice. Da bi dobili 1 kilogram mesa, potrebno je 20.000 litara vode. Primjeti razliku.
Washington, Oregon i Kalifornija troše 17 milijardi kilovat-sati struje za uzgoj stoke (sjetite se da se voda može koristiti za proizvodnju struje) što je dovoljno energije za osvijetljenje svake kuće u cijeloj državi, mjesec i pol dana. Za četveročlanu obitelj koja konzumira meso u godini dana potroši se goriva dostatno za 6 mjeseci vožnje automobilom.
Krv koja istječe iz životinja nakon što ih zakolju, odlazi direktno u naše rijeke i tako ih zagađuje. Sav otpad i izmet od milijardi životinja slijeva se u more i rijeke, što stvara prekomjernu pojavu raznih algi. Vrlo brzo svakom postaje jasno da izvori pitke vode na ovoj planeti postaju ne samo zagađeni nego i nedostatni, a da mesna industrija naročito zagađuje okoliš.
Danas su svjetski oceani sablasna ništavila koja jedva da podsjećaju na vremena kad je u njima bujao život.
U Americi se više od pola vode troši na uzgoj životinja. 1973. god. New York Post otkriva šokantne zloupotrebe dragocjenih resursa – jedna velika klaonica peradi u SAD koristila je 450 milijuna litara vode dnevno, količinu koja bi mogla opskrbiti grad od 25.000 ljudi.
Proizvodnja stoke stvara deset puta više zagađenja nego naseljena područja, a tri puta više od industrije.
Oko 50% zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj stoke. Dušik iz gnojiva uskladištio se u podzemne vode u tolikoj mjeri da neke mineralne vode više ne zadovoljavaju kriterije pitke vode.
Farmeri koriste 70 litara vode dnevno za jednu životinju. Samo u Engleskoj godišnja potrošnja vode je 159,250,000,000 litara. Voda potrošena da bi se dobilo 5 kg mesa proporcionalna je godišnjoj potrošnji jednog domaćinstva. Podzemne vode crpe se u ogromnim količinama za potrebe životinja, što još više doprinosi i doprinjet će nestašici vode.
100 litara vode potrebno je da bi se proizveo 1 kg pšenice, a za 1 kg mesa potrebno je 10.000 litara vode. Količina vode potrebna za proizvodnju 10 kg odreska jednaka je količini vode koju jedna prosječna obitelj konzumira u cijeloj godini.
50% od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja stoke!
Prehrana – savjeti Greenpeacea
Jedite hranu s dna hranidbenog lanca – proizvodnja voća i povrća zahtijeva puno manje energije od proizvodnje mesa.
Proizvodnja mesa od kopnenih životinja i ribe općenito je štetna za planet. Uzmimo, primjerice, goveđe meso. Stoka se mora hraniti ogromnim količinama žitarica kako bi se proizvela i najmanja količina životinjskih bjelančevina za ljudsku potrošnju. Prema Institutu Worldwatch, ukupna količina soje i žitarica davana stoci u SAD-u mogla bi prehraniti sve ljude na planetu otprilike pet puta.
A uzgoj stoke nije samo rasipanje hrane već i pustošenje zemlje. Prema Organizaciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo, uzgoj stoke obuhvaća čak 30% Zemljine površine (uključujući pašnjake i obradivu zemlju za uzgoj kultura za prehranu).
Tu je i problem povezanosti konzumacije mesa i klimatskih promjena. Istraživači sa Sveučilišta u Chicagu izračunali su da bi prosječan Amerikanac koji jede meso godišnje spriječio oslobađanje 1,5 tone plinova uzročnika efekta staklenika kada bi prešao na prehranu na osnovi bilja.
Metan, dušični oksid i industrijski plinovi su bitni plinovi efekta staklenika. Glavni izvori metana proizlaze iz uzgoja životinja, stočarstva i sječe šuma zbog novih površina za ispašu i poljodjelstvo. Stočarstvo je također glavni uzrok nastanka dušičnog oksida. Svaki kilogram proizvedenog mesa uzrokuje oslobađanje stakleničkih plinova čiji učinak je istovjetan učinku tri do četiri kilograma CO2.
Prema Organizaciji za prehranu i poljodjelstvo (FAO), uzgoj stoke odgovoran je za oko 18% ukupnog ispuštanja stakleničkih plinova – zbog vrlo visoke količine energije potrošene za proizvodnju umjetnog gnojiva, sječe prašuma za pašnjake i uzgoja hrane za stoku, te velike količine metana proizvedenog iz balege stoke.
Pored svega toga mnoge kemikalije ispuštene u okoliš pohranjuju se i postupno nakupljaju u masnom tkivu životinja.
Izaberite prehranu na osnovi bilja!
Objavljeno uz dopuštenje Greenpeace International
