Koža

U tuđoj koži

Većina od milijuna krava, svinja, ovaca i koza ubijenih zbog njihove kože, prolazi užase farmi za masovnu proizvodnju – prenatrpanost, nestašicu osnovnih životnih uvjeta, kastracije bez anestezije, žigosanje, obrezivanje repova i uklanjanje rogova.

Na kraju svojih kratkih, jadnih života, one su ošamućene udarcem, oderane kože, vise u zraku i krvare do smrti.

Mesna industrija se oslanja na prodaju kože kako bi ostala profitabilna. Kupnja kože direktno pridonosi tvorničkim farmama i klaonicama, jer koža se smatra 55% tržišne vrijednosti stoke.

Svaki puta kada odlučite kupiti kožnu jaknu ili kožne cipele, osuđujete životinju na doživotnu patnju. Pridružite se milijunima kupaca koji shvaćaju da su prirodni i umjetni materijali nešto zbog čega ne moramo ubijati. Možete birati na tisuće modela odjeće, cipela, remena, torbi i novčanika, koji nisu napravljeni od kože. Moda bi trebala biti zabavna, a ne sablasna!

Obuća i odjeća od životinjske kože

Većina malih farmi zamijenjena je tvornicama u korporativnom vlasništvu gdje su životinje uskladištene u male pretrpane boksove, često u nemogućnosti da se okrenu ili čak da naprave jedan korak u bilo kojem smjeru. Lišene veterinarske zaštite, vježbe, sunčevog svijetla i čak osjećaja trave pod njihovim nogama, ova bića koja žive, dišu, misle, osjećaju, čija osjetila su kao naša, pate i umiru i to u omjeru od milijun na dan.

Ogromna većina životinja zaklana zbog njihove kože trpi sve užase farmi za masovnu proizvodnju – prenatrpanost, nestašicu, kastraciju bez anestezije, žigosanje, obrezivanje repova, uklanjanje repova i okrutni tretman tijekom transporta i klanja.

Većina kože proizvedene u USA napravljeno je od kože stoke i teladi, ali i koža koja je prodana ovdje također je od konja, janjadi, ovaca i svinja koje se kolju radi mesa, kao i od pasa i mačaka koji su ubijeni u Aziji.

Kada kupite kožu, vi ne možete znati odakle je ona ili od koga je napravljena.

Krave

Koža od krava dolazi od krava uzgojenih za meso i mlijeko. Stoka uzgojena za meso provodi većinu svog života na pretpanim tovilištima. Studije su otkrile da stočari mogu maksimizirati dobit time da svakom govedu daju samo 4 četvorna metra životnog prostora – ekvivalentno stavljanju 13 goveda u tipičnu američku spavaću sobu! Hrani ih se sa neprirodnom hranom fekalijama od kokoši, ostacima od drugih životinja, high-bulk zrnom, i ostalim ‘filama’ (uključujući i piljevinu) dok ne dosegnu težinu od 450 do 544 kilograma. Izložene su bolnim postupcima žigosanja, kastracija i uklanjanju rogova bez anestezije. Tijekom transporta stoka je u metalnim kamionima gdje pate od straha, ozljeda, ekstremnog variranja temperature i nestašice hrane,vode i veterinarske zaštite.

Krave uzgajane za mlijeko drže se stalno bređe, kako bi zadržali visoku proizvodnju mlijeka. Neki stočari uštrcavaju kravama sintetičke hormone rasta, koji povečavaju rizik mastitisa, bolne infekcije koja uzrokuje da vime postanu tako teške da im se koji puta vuku po podu. Jednom kada donesu mlado na svijet, mladunčad im se traumatično uzima unutar par dana – ženke se dodaju u skupinu za mlijeko, a mužjaci se okuju u male, tamne sanduke da se uzgoje za jelo. Bez majke i sami, u nemogućnosti su napraviti čak i jedan korak u bilo kojem smjeru, ne mogu se okretati ili udobno leći. Kada ih zakolju sa otprilike 16 tjedana starosti,najčešće su prebolesni ili osakaćeni da hodaju.

Svinje

Uzgajanje svinja na farmama za masovnu proizvodnju ograničeno je na bokseve, jedva nešto veće od njihovih tijela. Smrad amonijaka je najčešće nesnosan čak i stočarima koji provode samo minute na dan u svinjskim prostorijama.(Stočari koji uzgajaju svinje često boluju od raznih dišnih problema, uključujući bronhitis, stanja kao astma i upale sinusa). Krmače se drže skotne ili konstantno doje, te su stisnute u uske metalne ‘željezne’ bokseve, gdje se ne mogu niti okrenuti. Iako su svinje po prirodi mirne i društvene životinje, one pribjegavaju kanibalizmu i grižnji repova kada su zatvorene u natrpane uske obore i razvijaju neurotično ponašanje kada se drže izolirane i ograničene. Manjak vježbe uzrokuje da svinje postanu tako slabe da jedva mogu hodati 45 metara. U klaonicama ih radnici udaraju metalnim kukama u oči, usta ili rektume, kako bi ih prisilili da se brže kreću.

Egzotične kože

Ostale vrste se love i ubijaju isključivo radi njihove kože, uključujući zebre, bizone, vodene bivole, neraste, jelene, klokane, slonove, jegulje, morske pse, tuljane, morževe, žabe, krokodile, guštere i zmije. Tisuće ugroženih maslinastih morskih kornjača ilegalno se zatočuje i masakrira u Meksiku, isključivo radi njihove kože. Procjenjuje se da je 25 do 30 posto uvezenih krokodilskih cipela i drugih predmeta od divljači izrađeno od ugroženih, ilegalno ubijenih (lovokradice) životinja.

Mladi kozlići mogu biti živo skuhani da bi se napravilo dječje rukavice, a koža namjerno abortiranih telića i janjadi se smatra posebice ‘luksuznom’.

Zmijama i gušterima se često guli koža naživo, zato jer postoji naširoko prošireno vjerovanje da guljenje na živo obogaćuje konačnu kožu.

Nojeva koža se koristi za skupe kožne čizme i odjeću. Stočari skidaju nojevima njihovo perje prije nego ih zakolju, tako da im grubo čupaju perje sa kliještima za žicu ili brijući ih sa električnim šišačima.

Prema The New York Times-u, ‘klaonice obično ne znaju što bi sa krupnim pticama, najvećim na svijetu’. Koljač iz Kalifornije je rekao da mu je trebalo ‘dva sata divlje borbe da ubije jednog noja.’

Većina kože aligatora i krokodila korištena za izradu odjeće i modnih dodatakadolaze sa farmi za masovnu proizvodnju, gdje se životinje drže na betonskim pločama u polu-poplavljenim stajama, okružene sa prljavom,ustajalom vodom.

U stanju u kakvom se može smjestiti 600 malih aligatora u jednu zgradu, koja zaudara po užeženom mesu, izlučevinama i ustajaloj vodi. Iako aligatori mogu prirodno živjeti 40 do 60 godina, na farmama se obično zakolju prije njihovog četvrtog rođendana. Metode ubijanja su okrutne: krokodile se obično lovi sa velikim udicama i žicama i vrti ih se dok ne postanu preslabi od gubitka krvi ili dok se ne utope.

PETA-in tajni istraživač na jednoj od takvih farmi, Gator Jungle u Floridi, dokumentirao je radnike kako razbijaju glave životinjama sa aluminijskim bejzbol palicom i kako režu kroz njihovu hrptenu moždinu sa čeličnim dlijetom i čekićima. Neki aligatori su ostali svijesni i u agoniji čak do 2 sata.

Kožna industrija

Svake godine milijardu i pol dolara vrijedna američka kožna industrija preradi otprilike sto milijuna životinjskih koža. Mnoge životinje od kojih potječe ta koža proživljavaju sve strahote uzgoja na farmama uključujući zatvaranje u prenatrpane prostore, kastracije bez anestezije, podrezivanje repova, skidanje rogova, te okrutno tretiranje tijekom transporta i klanja.

Koža iznosi otprilike 50% od totalnih životinjskih nusproizvoda vrijednosti stoke. Kada se proizvodnja mlijeka krava muzara smanji njihova se koža također koristi za proizvode od kože; koža njihovih potomaka, teladi, postaje skupocjena teleća koža. Znači da je ekonomski uspjeh klaonica i mliječnih farmi direktno povezan prodajom proizvoda od kože.

Većina kožnih proizvoda koji se proizvode i prodaju u Americi napravljeni su od kože goveda i teladi, ali koža također dolazi i od konja, ovaca, janjadi, koza i svinja. Druge vrste koje se kolju i ubijaju isključivo zbog kože uključujući zebre, bizone, bivole, divlje svinje, jelene, klokane, slonove, jegulje, morske pse, dupine, tuljane, morževe, žabe, krokodile, guštere i zmije. Tisuće ugroženih morskih kornjača ilegalno drže u zatočeništvu i ubijaju u Meksiku isključivo zbog njihove kože. Procijenjeno je da su 25-30% uvezenih cipela i ostalih predmeta od kože napravljeni od ilegalno ulovljenih životinja.

Ostale egzotične životinje kao što su aligatori, također se uzgajaju na farmama radi njihove kože. Aligatori na farmama se drže u napola potopljenim cilindričnim limenim strukturama koje stoje na betonskim pločama. Jednu građevinu, koja je puna pokvarenog mesa, izmeta i ustajale vode može nastanjivati i do 600 mladih aligatora. Iako aligatori mogu doživjeti starost od 40 do 60 godina na farmama ih uglavnom ubiju prije njihovog četvrtog rođendana.

Aligatore na farmama uglavnom zatuku čekićima i sjekirama, a ponekad ostaju pri svijesti i u agoniji sljedećih sat i pol do dva sata. Iz vode ih često vuku van ogromnim kukama i žicama tek kada oslabe od gubitka krvi ili se utope. Krivolovci ponekad ubiju neku vrst životinje da bi je iskoristili kao mamac za lov druge. Zmije i gušteri su često oderani živi zbog vjerovanja da deranje kože na živo rezultira boljom gibljivošću obrađene kože. Promatranjem oderanih zmija utvrđeno je da umiru dulje od četiri dana. Jarići mogu biti živi skuhani da bi se od njihove kože napravile skupocjene rukavice, a kože nerođenih telića i janjaca – nekih namjerno pobačenih, drugih od zaklanih nosećih krava i ovaca, smatraju se posebice ‘luksuznima’.

Otrovi iz kožara

Iako proizvođači koža vole predstavljati svoje proizvode kao ‘biorazgradive’ i ‘ekološke’, proces štavljenja pomoću kemikalija stabilizira kolagenska ili proteinska vlakna tako da bi se koža zapravo prestaje s biorazgradnjom.

Danas se koža obrađuje sa opasnim supstancama uključujući mineralne soli, formaldehid, derivate katrana, razna ulja, boje i učvršćivače od kojih su neki bazirani na cijanidu. Više od 95% kože proizvedene u Americi štavi se kromom. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Uz gore navedene otrovne supstance otpad iz kožara također sadrži i ogromne količine drugih zagađivača kao što su proteini, dlaka, sol, ljepljivi talog, sulfidi i kiseline.

Između katastrofalnih posljedica od ovog opasnog otpada tu je i prijetnja ljudskom zdravlju zbog visoke koncentracije olova, cijanida i formaldehida u podzemnim vodama u okolici kožara. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti otkriva da je raširenost leukemije među građanima koji nastanjuju područja oko kožare u Kentuckyu pet puta veća od nacionalnog prosjeka. Ljudi koji rade u kožarama umiru od raka uzrokovanog izlaganju dimetil-formamidu i ostalim otrovnim kemikalijama koje se koriste pri obradi i bojenju kože. Derivati katrana koji se koriste su agensi koji potencijalno uzrokuju rak. Prema studiji izdanoj od Ministarstva zdravstva države New York više od pola žrtava raka testisa radi u kožarama.

Alternative

Kao što je i evidentirano u anketi iz svibnja 1990. u magazinu Parents u kojem se 69% anketiranih izjasnilo da je protiv ubijanja životinja za kožu, sve više i više ljudi uviđa da je koža nešto bez čega možemo. Postoje mnoge alternative kao što su pamuk, lan, guma, sintetika i mnogi drugi. Chlorenol koji se koristi za izradu tenisica i gojzerica je izvrstan novi materijal koji je prozračan i prianja uz nogu te omogućava dobru potporu a može se prati i u perilici rublja.

Veganske cipele i tenisice nisu skupe, zapravo su i do 60% jeftinije od kože a neke se proizvode i od recikliranih materijala.